zastava.jpg

Ugovori

Ugovori

Natječaj za radna mjesta

Naslovnica arrow O Kalniku
Opi podaci PDF Ispis E-mail
administrator   
Utorak, 30 Prosinac 2008

Opi podaci

Kalnik je planina smještena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, najvei dio je u Varadinskoj upaniji, a manji u Koprivniko-krievakoj upaniji. Sa sjeverozapadne strane nalazi se Novi Marof, sa sjeverne strane Ljubešica i Varadinske Toplice, na sjeveroistoku Ludbreg a juno Krievci. S juga su još opine Visoko, Gornja Rijeka i Kalnik. Najviši vrh je Vranilac, na 643 metra, vrh Peca na 624 metra , vrh Pusta Barbara na 460 metara te vrh Škrinja na oko 500 metara. Na junoj strani ispod vrha Vranilca nalazi se selo Kalnik, sa upnom crkvom Sv. Brcka. Sama vršna stijena nije pošumljena. Zapadno od nje su ruševine Grada Mali Kalnik.U pregibu na stijeni sjeverno od mjesta Kalnik smješten je Stari grad Veliki Kalnik na 500 metara n.v., izgraen u 13. stoljeu. Poznat po Beli IV. i šljivarima iz kalnikih sela, koji su mu za vrijeme opsade nou donosili pod zidine hranu i šljive, koje su omoguile da preivi opsadu, pa ih je on za nagradu darivao plemikim poveljama (Kalniki Šljivari).Planina je mjesto koje privlai planinare, penjae, paraglajdere i druge izletnike. Zapadno od Starog grada Velikog Kalnika nalazi se planinarski dom Kalnik na 480 m n.v., s mogunošu smještaja i prehrane. Do njega vodi asfaltirana cesta od mjesta Kalnik. Od planinarskog doma vodi puno planinarskih staza i puteva do raznih planinarskih destinacija. Godine 1996. izgraena je i otvorena u lipnju Pouna staza na Kalniku.Na stijenama starog Starog grada Velikog Kalnika i stijenama sjeverno od planinarskog doma (7 zubi) ureeno je stotinu penjakih smjerova, a s platoa kraj TV tornja i platoa zapadno od vrha Vranilca polijeu paraglajderi.Istono od grada Velikog Kalnika protee se u duini oko 4,5 kilometara stjenoviti uglavnom pošumljeni greben zvan Kalnika greda,s vrhovima Vuklec (572 m), Podrevec (547 m) i Škrinja. Vuklec je stjenoviti vrh obrašten gustim raslinjem u zapadnom dijelu. Oko polovice Kalnike grede nalazi se stjenoviti vrh zvan Podrevec, do njega je ureen markirani pristup od staze za Škrinju. Najnii vrh Škrinja (oko 500 m) u najistonijem dijelu Kalnike grede, predstavlja oko 80 metara dugaki goli stjenoviti ispresjecani greben. od kuda se pruaju prekrasni vidici. Do nje je ureen pristup od seoskog mlina u selu Kalnik i od planinarskog doma na Kalniku. Istono od Kalnike Grede je dugaki prodor Vratno, koje ine ostaci nekadašnjeg sela, lovaka kua Vratno (nekadašnja lugarnica) i Rinkov (stara tvornica vapna). Kroz Vratno ide stara rimska cesta, koja duboko na sjever zasjeca greben planine, od poetnih 200 metara, pa sve do iznad 350 metara. Sadašnja cesta spaja Vratno s Apatovcem i Slanjem, pa je tu mogue do Ludbrega i Koprivnice. Kod lovake kue Vratno lijeva cesta omoguuje prilaz izvoru Glogovnice.Oko tri sata i tridest minuta hoda, istono od Starog grada Velikog Kalnika izvire mineralna voda, kod sela Apatovec - Apatoveko vrelo, koja se danas puni pod nazivom Kapljice iz kalnikih izvora, a na sjeveru su Varadinske Toplice, što sve govori da se ispod planine nalaze aktivne stijene.Od ukupne površine opine od 26,34 km², preko 50% površine zauzimaju šume, a ostali dio odnosi se na livade, pašnjake, oranice i planinski masiv. Vei dio teritorija opine Kalnik nalazi se na nadmorskoj visini od 300 metara, a to je obiljeje brdskog podruja, s time da je najnia toka 179m, a najviša 643m s visinskom amplitudom od 464m. Gotovo 70% teritorija prostire se na nadmorskoj visini višoj od 400 m, a samim time ima specifine klimatske uvjete.Vei dio opine Kalnik obuhvaen je zaštienim krajolikom, što je utvreno i Prostornim planom Koprivniko-krievake upanije.

 PovijestPodruje Kalnika naseljeno je ve više od 3000 godina. Najstariji poznati nalazi ljudskog prisustva na ovom podruju pronaeni su na lokalitetu Igriše, proplanku koji se nalazi ispod najvišeg vrha Vranilca, a potjeu još iz bronanog doba. Naselje Kalnik nastalo je u srednjem vijeku, u XIII. stoljeu, kao podgrae (suburbuium) ispod utvrde Veliki Kalnik, i to vrijeme nosi naziv Brezovica. Godine 1367.od kralja Ludovika Anuvinca Brezovica dobiva status “kraljevskog grada”, koji joj je tijekom XIV. stoljea nekoliko puta potvrivan. Pošto je bila izuzeta od vlasti gospodara utvrde Veliki Kalnik, Brezovica je kalnikim jednoselišnim plemiima (iobagiones uni sesionis) sluila kao upravno središte. Vrhunac razvoja Brezovica doivljava na prijelazu XV. u XVI. stoljee, no ve u drugoj polovini XVI. st. njena vanost opada zbog sve vee turske opasnosti koja je pogodila itav podkalniki kraj. Kasnije, od XVII. st. pa nadalje, Brezovica, tj. Kalnik, biti e samo jedno od veih naselja u okolici Krievaca.

StanovništvoPodruje opine Kalnik prostire se na površini od 26,34 km² i na njemu ivi 1.588 stanovnika ili 60,2 stanovnika po km². Na podruju opine Kalnik nalazi se 8 naselja i sva su seoska tipa.Pregled kretanja broja stanovnika po naseljima (1948-2001)

Naziv naseljabroj stanovnika2001/1948(%)površina(km²)gustoa(st/km²)
1948.1971.2001.
Borje208189150- 27,93,4743,2
Kalnik744645402- 46,07,5153,5
Kamešnica371364217- 41,52,7578,9
Obre Kalniki276269175- 36,61,36128,6
Popovec Kalniki123120107- 13,01,2784,2
Potok Kalniki361330212- 41,34,0951,8
Šopron196211170- 13,32,9557,6
Vojnovec Kalniki417330155- 62,82,9452,7
Opina Kalnik2.6962.4581.588- 58,926,3460,2

Vidljivo je iz tablice da se u posljednjih pedeset i tri godine odvija negativan prirodni prirast stanovništva, i da se, naalost, taj pad poveao prema ranijem razdoblju.Slabije ekonomsko stanje i manje perspektive utjeu na poveano iseljenje.Osnovni inioci niskog priraštaja stanovništva su, dakle, nizak natalitet i relativno visok mortalitet. Jedan od osnovnih inilaca mortaliteta je pomicanje starosne dobi stanovništva (sve je više starih stanovnika).Osnovni je uzrok takvom prirodnom kretanju raskorak izmeu socijalno-ekonomskog stanja, ili još bolje objektivnih ekonomskih mogunosti stanovništva u sadašnjem trenutku i potreba stanovništva za boljim ivotnim prilikama, za veim standardom. 

Obiljeja reljefa

Breuljkasto podruje s umjereno rašlanjenim reljefom. Dominiraju nagibi od 5° do 12° koji obiljeavaju ovaj prigorski prostor. Opina Kalnik je jedini gorski prostor na podruju upanije. Prema morfogenetskim osobinama prevladava fluviokrški tip reljefa. Najznaajniji proboji kalnikog grebena su oni potoka rnca kod Vojnovca te Kamešnice kod Vratna. S obzirom na vertikalnu rašlanjenost prevladava umjereno rašlanjeni reljef. Vrijednosti vertikalne rašlanjenosti kreu se preko 100m/km².Od ukupne površine opine od 26,34 km², preko 50% površine zauzimaju šume, a ostali dio odnosi se na livade, pašnjake, oranice i planinski masiv. Vei dio teritorija opine nalazi se na nadmorskoj visini preko 300 metara, a to je oboljeje brdskog podruja, s time da je najnia toka 179 m, a najviša 643 m s visinskom amplitudom od 464 m. Gotovo 70% teritorija prostire se na nadmorskoj visini višoj od 400 m, a samim time ima specifine klimatske uvjete.Nadmorska visina sela u Opini Kalnik:

SELONADMORSKA VISINA - metara
Kalnik358,8  -  400,0
Borje287,0  -  325,0
Obre Kalniki264,0  -  377,6
Popovec Kalniki179,0  - 182,0
Vojnovec Kalniki254,0  -  276,0
Kamešnica236,0  - 256,0
Potok Kalniki187,0  -  198,0
Šopron251,0  -  295,0


Vrsta poljoprivredne površinePovršina (ha)
Oranice i vrtovi1.159
Livade511
Vonjaci48
Vinogradi149
Pašnjaci129
Neplodno zemljište228
Šumsko zemljište2.475
UKUPNO:4.699 ha

Flora

Reljef, sastav tla, klimatski i hidrološki  odnosi povoljno utjeu na razvoj biljnog pokrova Kalnika. Najvei dio masiva zauzimaju šume. Sjeverna strana Kalnika preteno je pod šumom, na junoj strani preostale su manje površine šuma i šikara, a najvei dio zauzimaju vinogradi, vonjaci i oranice.Na podruju Kalnika najviše je zastupljena gorska bukova šuma i šuma hrasta kitnjaka. U sloju drvea uz bukvu znaajni su javor mlije i gorski javor, a od grmlja zimzeleni likovac, planinska kozja krv. Od niskoga raslinja zastupane su razne reuhe, lazarkinja itd.Šume prekrivaju cijeli centralni dio, koji dosie visinu 620m /Peca/, i zatim se strmo spuštaju poloitim gorskim kosama i blagim potonim dolinama prema vanjskom rubu. Jedina je iznimka od te konfiguracije veliki kalniki greben, koji se kao izolirani dio masiva nalazi u sredini junog obronka, pa je za razliku od cijelog ostalog masiva izgraen od dolomita i vapnenaca, pun strmina i golih peina, a samo je djelomice prekriven šumom.S june strane, naselja, agrikulturne zemlje zahvaaju obronke kalnikog grebena do prosjeno 400 m visine, meutim na cijeloj ostaloj periferiji šume silaze do visine od 200 – 300 m i zahvaaju gotovo sve obronke, a u veini potonih dolina uvukle su se duboko u unutrašnjost masiva.Znatan dio junog obronka, kao i glavni greben, te gornji dio sjevernog obronka, prekriveni su djelomice elementima termofilne šume, borove šume. Velik dio šumskih površina na masivu Kalnika i na podruju koje mu gravitira ujedno su lovne površine, te je zabranjena  sjea istih jer se nalaze u zoni zaštienog krajolika.Floristiki je Kalnik veoma zanimljiv, a osobito je znaajna prisutnost nekih mediteranskih i alpskih biljaka.U botanikom je pogledu najzanimljiviji vršni stjenoviti greben, i to osobito njegova sjeverna strana. To su posebno znaajne vrste: alpski jaglac /Primula auricula/, grozdasta kamenika /Saxifraga aizoon/, ljiljan zlatan /Lilium martagon/,  suruica /Spiraea chamaedrifolia/, rašeljka /Prunus mahaleb/, kalniki karanfil /Dianthus plumarius var. serrulatus/, mahovinasta merinka /Moehringia muscosa/ i dr. 

Fauna

Razliiti biotopi Kalnika /šume, šikare, gorski potoci, livade, krevine i dr./ pruaju okrilje raznolikoj fauni. Ovdje obitavaju uglavnom predstavnici srednjoevropske faune.Najznaajnije predstavnice recentne faune kalnikog podruja su:Razliite vrste leptirske faune (prugasto jedarce, lastin rep, preljevnica,, golemi trak itd.).Od vodozemaca i gmazova susreemo obinog vodenjaka, pjegavog dadevnjaka, obinu gubavicu, zelenu gubavicu, zidnu guštericu, zelembaa, bjeloušku, poskoka, riovku.Od ptica dolaze mnogobrojne pjevice: vrane, vuge, zebe, ševe, puzavci, brgljezi, svraci, grmuše, drozdovi, popii, strijei, brljci i lastavice, šumska sova. Korisne su za šumsku biocenozu djetlovka, od kojih dolaze una zelena i una siva, te dijetao veliki. Sokolovke su rijetke. Na stijenama Kalnika gnijezdi se vjetruša bjelonokta. Škanjac mišar je nešto eši, a jastreb kokošar i jastreb ptiar znatno su decimirani.Sisavci su zastupani slijedeim vrstama: jelen obini, srna, divlja svinja, zec, lisica, jazavac, kuna zlatica, lasica, tvor, vjeverica, obini je, puh te rovke.

Geološka obiljeja

Najistaknutije obiljeje zavale je horst kalnika koji je graen uglavnom od vapnenaca kredne starosti. To je remobilizirani mlai gorski masiv (Alpska orogeneza) iji stijenski kompleksi su borani tijekom paleozoika (herceinska i kaledonska orogeneza). Kalnik ima smjer pruanja jugozapad-sjeveroistok. taj medvedniki smjer nastavlja se u maarskom sredogorju i vaan je element šire panonske grae i reljefa; u tom pravcu se prua glavna os panonske zavale. Ostali breuljkasti predio je sastavljen od mladotercijalnih naslaga (lapora, pijeska i glina) i rebrasto je modeliran. Ispod tih naslaga u podgorskim pojasima izbijaju na površinu stariji pješenjaci, lapori i vapnenci.

 Klimatska obiljejaKlima je planinska što se vidi iz podataka o prosjenoj godišnjoj temperaturi koja iznosi 10,3 stupnja celzijeva, te broju dana sa snjenim padalinama (30 dana sa visinom snijega od 0,10 do 1,0m,a prosjek dana sa mrazom je 35,2 dana, vjetrovi pušu sa sjeveroistoka i jugozapada te sa sjevera,vjetrovi sa sjevera pušu u prosjeku 21% od svih vjetrova sa sjeveroistoka 17% sa jugozapada 15% a na ostale vjetrove otpada 4 do 7% dok na tišinu otpada samo 17% , insolacija: sunce u prosjeku sija dnevno 5,6 sati – podaci dobiveni u Meterološkoj stanici u Krievcima). Iz navedenih meterološko-klimatskih podataka proizlazi da zima traje oko 150 dana dok vegetacijski period traje 130 dana.Srednja godišnja temperatura zraka na kalnikom podruju iznosi izmeu 8 i 10°C. Oborina ima 850 – 900 mm godišnje.

Zadnja Promjena ( etvrtak, 20 Lipanj 2013 )
 

Valid CSS!